{"id":14458,"date":"2026-05-22T13:42:01","date_gmt":"2026-05-22T11:42:01","guid":{"rendered":"https:\/\/sbunker.org\/?p=14458"},"modified":"2026-05-22T14:32:04","modified_gmt":"2026-05-22T12:32:04","slug":"a-po-behet-mali-i-zi-dubai-i-ri-i-ballkanit","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/sbunker.org\/sr\/analize\/a-po-behet-mali-i-zi-dubai-i-ri-i-ballkanit\/","title":{"rendered":"Da li Crna Gora postaje novi Dubai Balkana?"},"content":{"rendered":"

Ulazak investitora iz Ujedinjenih Arapskih Emirata u Crnu Goru, predvo\u0111en Mohamedom Alabarom, otvara pitanja transparentnosti, za\u0161tite prostora i uskla\u0111enosti dr\u017eave Crne Gore sa evropskim standardima. Od Velike pla\u017ee i \u0160askog jezera, preko spornih sporazuma sa UAE, do sponzorstava i uticaja na medije \u2013 crnogorska javnost nema odgovore na brojna va\u017ena pitanja. <\/strong><\/p>\n

Prisustvo Ujedinjenih Arapskih Emirata (UAE) u Crnoj Gori je, u posljednjih nekoliko godina, dobilo novu, intenzivniju i politi\u010dki osjetljiviju dimenziju. Kroz niz bilateralnih sporazuma, povla\u0161\u0107enih aran\u017emana i velikih investicionih najava, UAE su postali jedan od najuticajnijih spoljnih ekonomskih aktera u zemlji. U sredi\u0161tu tog procesa danas se nalazi ,Mohamed Alabar<\/strong><\/a>, globalno poznat investitor, osniva\u010d kompanija Emaar Properties<\/em> i Eagle Hills<\/em> i \u010dovjek blizak politi\u010dkom vrhu UAE.<\/p>\n

Alabar u Crnoj Gori nije \u201cjo\u0161 jedan investitor\u201c i njegovo djelovanje se ne mo\u017ee posmatrati odvojeno od sumnjivih sporazuma koje je Crna Gora nedavno potpisala sa UAE, niti od \u0161ireg regionalnog konteksta u kojem su sli\u010dni investicioni modeli ve\u0107 primijenjeni, a najpoznatiji je u Srbiji \u2013 \u201cBeograd na vodi\u201c. Upravo zato, pitanje Alabarovih ambicija u Ulcinju, na Velikoj pla\u017ei<\/a> i oko \u0160askog jezera prevazilazi lokalni razvoj i postaje pitanje javnog interesa, institucionalne otpornosti i kontrole dr\u017eave Crne Gore nad strate\u0161kim resursima.<\/p>\n

\u0160ta Alabar \u017eeli u Crnoj Gori<\/strong><\/p>\n

Mohamed Alabar je globalno poznat<\/a> kao osniva\u010d kompanije Eagle Hills<\/em>, jedne od najve\u0107ih developerskih kompanija u UAE i Eagle Hills, kompanije koja razvija velike real estate i turisti\u010dke projekte na vi\u0161e tr\u017ei\u0161ta, uklju\u010duju\u0107i i Balkan. U regionalnom kontekstu najpoznatiji je po projektu \u201cBeograd na vodi\u201c, koji je postao simbol \u201crazvoja\u201c zasnovanog na privilegovanim aran\u017emanima, nasilnoj promjeni pravila prostornog planiranja i sna\u017enoj politi\u010dkoj podr\u0161ci.<\/p>\n

Ujedinjeni Arapski Emirati su, ina\u010de, prisutni u Crnoj Gori u vidu nekoliko zna\u010dajnih investicionih projekata \u0161irom dr\u017eave, a koje realizuju njihovi dr\u017eavni fondovi i kompanije. Najpoznatiji je svakako \u201cPorto Montenegro\u201c, uksuzna marina i stambeno-turisti\u010dki kompleks u koju je dugo ulagao Dubai Investment Fund (ICD), jedan od najve\u0107ih UAE investicionih fondova. Radi se o jednoj od najvidljivijih investicija iz UAE na Jadranu, koja je privukla me\u0111unarodni kapital i zna\u010dajno uticala na crnogorsku ekonomiju i real-estate sektor.<\/p>\n

UAE su vidljivi i kroz projekat \u201cDrydocks World Dubai\u201c, kojim se upravlja brodogradili\u0161tem za remont luksuznih jahti u Bijeloj, kao i kroz \u201cMasdar\u201c, dr\u017eavnu kompaniju koja je suvlasnik vjetroelektrane Krnovo, jednog od najva\u017enijih energetskih projekata u Crnoj Gori.<\/p>\n

Stru\u010dnjak za me\u0111unarodnu ekonomiju Mladen Grgi\u0107<\/strong> za ResPublicu<\/em> navodi da se na osnovu ovih projekata ne mo\u017ee zaklju\u010diti da \u201cUAE razvijaju koherentnu geopoliti\u010dku ili neku \u2018grand\u2019 strategiju prema Crnoj Gori\u201c i da je \u201cmnogo vjerovatnije da se radi o klasi\u010dnom modelu globalne diversifikacije portfolija, karakteristi\u010dnom za suverene fondove i dr\u017eavne kompanije UAE, koji koriste investicione prilike na tr\u017ei\u0161tima gdje je ulazak relativno jednostavan, povrat dobar i regulatorni okvir fleksibilniji nego u Evropskoj uniji (EU)\u201c.<\/p>\n

,,Ako UAE imaju ikakav strate\u0161ki interes u Crnoj Gori, on je indirektan i prije svega ekonomske prirode. Ove investicije prije reflektuju logiku internacionalizacije kapitala i sektorske diversifikacije, nego politi\u010dku ambiciju da UAE uti\u010du na regionalne odnose na Zapadnom Balkanu\u201c, smatra Grgi\u0107.<\/p>\n

Interes Mohameda Alabara u Crnoj Gori fokusiran je prije svega na Veliku pla\u017eu u Ulcinju, podru\u010dje \u0160askog jezera i \u0161ire zone uz rijeku Bojanu. Rije\u010d je o prostorima koji se u javnim nastupima investitora i predstavnika vlasti \u010desto opisuju kao \u201cneiskori\u0161\u0107eni i nevalorizovani\u201c potencijali, dok ih stru\u010dna javnost i ekolo\u0161ke organizacije prepoznaju kao jedne od najvrijednijih preostalih prirodnih cjelina u dr\u017eavi.<\/p>\n

Iako konkretni projekti za koje je Alabar bio zainteresovan jo\u0161 nijesu formalno zapo\u010deti, niti se zna \u0161ta bi ta\u010dno oni podrazumijevali, u crnogorskoj javnosti su do sada predstavljane vizije<\/a> velikih turisti\u010dkih i stambenih kompleksa, \u010desto upakovane u narativ \u201codr\u017eivog\u201c i \u201czelenog\u201c razvoja. Me\u0111utim, iza tih narativa ostaje niz otvorenih pitanja: na osnovu kojih prostornih planova bi se gradilo, po kojim pravilima se investitorima omogu\u0107ava pristup zemlji\u0161tu od izuzetne vrijednosti, kao i kakve bi bile ekolo\u0161ke i dru\u0161tvene posljedice tih projektata.<\/p>\n

Alabarova kompanija Eagle Hills Montenegro<\/em> se prvi put formalno pojavila u Crnoj Gori u prolje\u0107e 2025, kada je osnovana kao lokalna firma i kada je u\u010destvovala na tenderu za zakup pla\u017ea u Ulcinju, najavljuju\u0107i velike razvojne planove. Direktor Eagle Hills Montenegro<\/em> je Hi\u0161am Mohamed Ibrahim Soliman<\/strong>, menad\u017eer porijeklom iz Egipta, koji ve\u0107 du\u017ee vrijeme vodi poslovne operacije vezane za Alabarove investicije. Formalni vlasnik firme je J Jaona Investment LLC<\/em> iz Dubaija, kompanija koja stoji iza Alabarovih investicionih aktivnosti na podru\u010dju Balkana.<\/p>\n

ResPublica<\/em> je za potrebe ovog istra\u017eivanja kontaktirao Eagle Hills Montenegro<\/em> i Mohameda Alabara, ali do objavljivanja teksta odgovori nijesu stigli.<\/p>\n

Velika pla\u017ea i \u0160asko jezero: Prostor koji se ne mo\u017ee nadoknaditi<\/strong><\/p>\n

Arhitektica i osniva\u010dica i predsjednica Dru\u0161tva Dr Martin Schneider-Jacoby<\/em> \u2013 MSJA Zenepa Lika<\/strong> za ResPublicu<\/em> upozorava da se u slu\u010daju Alabarovih najava ne radi o obi\u010dnim razvojnim projektima, ve\u0107 o direktnom zadiranju u pejza\u017ee od me\u0111unarodnog zna\u010daja.<\/p>\n

Velika pla\u017ea, kako isti\u010de, predstavlja jedno od posljednjih pravih prirodnih blaga Crne Gore i radi se o kompleksnom, \u017eivom pejza\u017eu u kojem se prepli\u0107u dine, mo\u010dvare i Delta Bojane, koja je prepoznata kao globalno zna\u010dajna delta i podru\u010dje od klju\u010dnog zna\u010daja za biodiverzitet. U njenom neposrednom okru\u017eenju nalazi se i Park prirode Ulcinjska solana, najva\u017enije uto\u010di\u0161te za migratorne i rijetke ptice u ovom dijelu Evrope.<\/p>\n

\u201eKada se na tom prostoru najave ogromni projekti ili investitorske utopije, reakcije su neminovne. Ne zato \u0161to smo protiv razvoja, nego zato \u0161to znamo \u0161ta gubimo. Gubimo javni prostor, gubimo pristup javnom dobru \u2013 moru. \u010cesto slu\u0161amo kako \u0107e budu\u0107i projekti, posebno oni oko \u0160askog jezera, biti \u2018eko\u2019, \u2018odr\u017eivi\u2019 i \u2018pa\u017eljivi prema prostoru\u2019. Ali kao arhitektica koja se godinama bavi za\u0161titom prirodne i kulturne ba\u0161tine, moram re\u0107i da te rije\u010di ne zna\u010de mnogo ako iza njih ne stoje konkretne obaveze, transparentni procesi i jasna odgovornost prema javnom interesu\u201c, navodi Lika.<\/p>\n

Ona obja\u0161njava da se, u slu\u010daju realizovanja investicije iz UAE, cijela pri\u010da se oslanja na lokalnu studiju lokacije iz 2012. godine, plan koji je zastario, nedovoljno precizan i potpuno neuskla\u0111en sa dana\u0161njim realnostima. ,,U me\u0111uvremenu su se desile klimatske promjene, a podru\u010dje \u0160askog jezera i \u0161ireg ulcinjskog kraja ve\u0107 je prepoznato kao budu\u0107e Natura 2000 i Emerald podru\u010dje. To zna\u010di da su njegove vrijednosti me\u0111unarodno potvr\u0111ene, ali planovi koji bi trebalo da ga \u0161tite ostaju isti kao prije vi\u0161e od decenije. Niko nije uradio reviziju, niko nije a\u017eurirao dokumenta, zato \u0161to institucije, jednostavno, nijesu razumjele ili nijesu htjele da razumiju zna\u010daj ovih prostora\u201c, smatra Lika.<\/p>\n

Dodatni problem predstavlja i \u010dinjenica da je zemlji\u0161te oko \u0160askog jezera<\/a> optere\u0107eno dugogodi\u0161njim spornim privatizacijama i istragama koje nikada nijesu do kraja razja\u0161njene. ,,Kada se na takvu situaciju nadove\u017eu veliki investicioni dogovori, normalno je da se javnost pita koliko je taj razvoj zaista dobronamjeran i koliko je zaista usmjeren na dobrobit i ja\u010danje lokalne zajednice\u201c, navodi jo\u0161 ova arhitektica.<\/p>\n

Na pitanje da li postoje dokazi da se poku\u0161avaju zaobi\u0107i ekolo\u0161ki standardi, Lika je direktna. ,,U slu\u010daju vizualno predstavljenih projekata za Veliku pla\u017eu, svaki parametar odr\u017eivog razvoja nije samo prekr\u0161en, nego potpuno ignorisan. To je projekat koji je sasvim opravdano digao na noge cijeli Ulcinj, \u0161iru javnost i NVO sektor u Crnoj Gori, jer ono \u0161to smo vidjeli predstavlja prakti\u010dno brisanje autenti\u010dnog pejza\u017ea Velike pla\u017ee i njegovo pretvaranje u vje\u0161ta\u010dki, generi\u010dki ekosistem. Takav koncept nema nikakvu dodirnu ta\u010dku sa identitetom ovog prostora, niti sa karakterom Crne Gore kao ekolo\u0161ke dr\u017eave. To je upravo model koji arhitektura i prostorno planiranje moraju da sprije\u010de, da prostor ne postane proizvod, ve\u0107 da ostane vrijednost\u201d, isti\u010de Lika.<\/p>\n

Na prostoru \u0160askog jezera situacija je za sada druga\u010dija, navodi jo\u0161 Lika, ali ne i manje problemati\u010dna. ,,Za sada uglavnom \u010dujemo samo rije\u010di hvale i najave \u2018ekolo\u0161ki osjetljivog pristupa\u2019, \u0161to je naravno dobrodo\u0161lo, ali rije\u010di su jedno, a dokumenti, studije i transparentni procesi ne\u0161to potpuno drugo. Ne mo\u017eemo govoriti o odr\u017eivom razvoju dok ne vidimo jasne planove, dok se ne uklju\u010de stru\u010dnjaci i lokalna zajednica, i dok se ne ra\u0161\u010diste ranije kontroverze oko zemlji\u0161ta koje su godinama bacale sjenku na taj prostor. Zato treba da insistiramo da se i Velika pla\u017ea i \u0160asko jezero tretiraju kao ono \u0161to jesu, jedinstveni pejza\u017ei i ba\u0161tina koja se ne mo\u017ee obnoviti kada jednom bude naru\u0161ena. Ako razvoj ne po\u010diva na po\u0161tovanju prostora, naslje\u0111a i ustavne obaveze da Crna Gora bude ekolo\u0161ka dr\u017eava, onda to nije razvoj, ve\u0107 gubitak koji \u0107emo svi osje\u0107ati generacijama\u201d.<\/p>\n

Sporazumi sa UAE bi se mogli negativno odraziti na evropski put Crne Gore<\/strong><\/p>\n

Kritike se ne odnose samo na projekte, ve\u0107 i na na\u010din na koji su sporazumi izme\u0111u Crne Gore i UAE usvajani.<\/p>\n

Pred Ustavnim sudom Crne Gore nedavno je zavr\u0161ena javna rasprava o ocjeni ustavnosti Zakona o potvr\u0111ivanju Sporazuma o saradnji u oblasti turizma i razvoja nekretnina izme\u0111u vlada Crne Gore i UAE iz aprila 2025. godine.<\/p>\n

Inicijativu za ocjenu ustavnosti podnijeli su odbornik Demokratske Crne Gore u Skup\u0161tini Op\u0161tine Budva \u0110or\u0111e Zenovi\u0107<\/strong> i NVO Centar za za\u0161titu i prou\u010davanje ptica (CZIP), uz saslu\u0161anje ministarke javnih radova, pet pravnih stru\u010dnjaka i dodatnih mi\u0161ljenja, koji su ukazali na kompleksna pitanja iz ustavnog, me\u0111unarodnog javnog i privatnog prava, uklju\u010duju\u0107i i mogu\u0107i uticaj na imovinska prava stranaca, zbog \u010dega je Ustavni sud pozvao pravne eksperte da daju relevantne odgovore prije dono\u0161enja odluke. Nakon vi\u0161esatne rasprave, predsjednica Ustavnog suda je saop\u0161tila da \u0107e kona\u010dno mi\u0161ljenje biti dato nakon detaljne analize svih iznesenih argumenata, a javnost o tome blagovremeno obavije\u0161tena.<\/p>\n

Lika podsje\u0107a da su sporazumi usvojeni netransparentno, bez javne rasprave i bez ozbiljnih stru\u010dnih analiza, \u0161to je, kako ka\u017ee, \u201cjedan od najopasnijih presedana u odnosu dr\u017eave prema sopstvenom prostoru\u201d.<\/p>\n

Iz organizacije Transparency International EU<\/em>, koja se bavi borbom protiv korupcije, pra\u0107enjem zakonodavstva EU i za\u0161titom principa transparentnosti, vladavine prava i odgovornosti institucija, posebno u kontekstu javnih nabavki, lobiranja i velikih me\u0111unarodnih sporazuma, u maju 2025. izrazili su \u201cozbiljnu zabrinutost\u201d zbog sporazuma Crne Gore i UAE, koji je, kako su kazali, \u201cratifikovan bez adekvatnih mehanizama za\u0161tite transparentnosti i antikorupcije\u201d.<\/p>\n

,,\u010clan 2.4 Sporazuma propisuje da su ugovori, programi i naknadni dogovori sa investitorima iz Ujedinjenih Arapskih Emirata izuzeti od primjene zakona o javnim nabavkama, tenderima i konkurenciji obje dr\u017eave. Time se prakti\u010dno omogu\u0107ava direktna dodjela ugovora bez konkurentnog nadmetanja, \u010dime se podrivaju principi transparentnosti i jednakog tretmana. Ukoliko bi se takva praksa primjenjivala, Crna Gora bi se na\u0161la u direktnom sukobu sa pravilima EU o javnim nabavkama, kao i sa Sporazumom o stabilizaciji i pridru\u017eivanju izme\u0111u Crne Gore i EU. Evropska komisija je upozorila da bi ovakva izuze\u0107a mogla predstavljati kr\u0161enje propisa EU, posebno onih koji garantuju fer konkurenciju i transparentnost u postupcima javnih nabavki\u201c, pi\u0161e u saop\u0161tenju Transparency International EU<\/em>.<\/p>\n

I Grgi\u0107 upozorava da se ovakvi aran\u017emani te\u0161ko uklapaju u evropski pravni okvir. ,,Nijesam siguran da se ovi aran\u017emani mogu dosljedno uklopiti u okvir evropskih integracija<\/a>. Mnogo je vjerovatnije da se radi o svojevrsnim \u2018last-minute\u2019 kombinacijama koje se zaklju\u010duju uo\u010di pristupanja, upravo zato \u0161to bi zna\u010dajan dio tih modela saradnje bio te\u0161ko izvodljiv ili \u010dak nedozvoljen nakon ulaska u Evropsku uniju (EU). Sporazumi koji zaobilaze konkurentne procedure, favorizuju pojedina\u010dne investitore ili prenose javne resurse bez otvorenog tr\u017ei\u0161nog nadmetanja ulaze u direktan konflikt sa pravilima EU o dr\u017eavnoj pomo\u0107i, javnim nabavkama i transparentnom upravljanju dr\u017eavnom imovinom\u201c, obja\u0161njava Grgi\u0107.<\/p>\n

Prema njegovim rije\u010dima, to zna\u010di da \u0107e \u201cpo pristupanju EU pravni okvir biti mnogo rigidniji\u201c, te da \u201caran\u017emani koji se sada potpisuju vjerovatno ne bi pro\u0161li kroz mehanizme kontrole u Poglavljima 5 (javne nabavke), 8 (konkurencija) i 23\/24 (vladavina prava). Stoga ih treba posmatrati kao poku\u0161aj da se u kratkom vremenskom periodu realizuju projekti koji se ne bi mogli sprovesti pod evropskim standardima\u201c.<\/p>\n

Grgi\u0107 isti\u010de i da sama struktura ovakvih aran\u017emana sa UAE, fokusiranih gotovo isklju\u010divo na turizam sa akcentom na nekretnine, \u201cne doprinosi transformaciji ekonomske strukture Crne Gore, koja je ve\u0107 izrazito zavisna od sektora sa niskim stepenom diversifikacije\u201c. ,,Dakle, umjesto ja\u010danja uskla\u0111enosti sa EU politikama odr\u017eivog razvoja, transparentnosti i tr\u017ei\u0161ne konkurencije, oni zapravo reprodukuju obrasce koje EU ve\u0107 identifikuje kao ograni\u010davaju\u0107e\u201c.<\/p>\n

Da li Crnoj Gori prijeti \u201cBeograd na vodi\u201c?<\/strong><\/p>\n

Na pitanje da li postoji rizik da se u Ulcinju ponovi model \u201cBeograda na vodi\u201c, Lika ka\u017ee da je taj rizik realan i ozbiljan. ,,Kada isti investitor dolazi sa sli\u010dnom filozofijom razvoja, a dr\u017eava paralelno usvaja prostorne planove prilago\u0111ene investitorskim \u017eeljama, onda opasnost da se ponovi model \u2018Beograda na vodi\u2019 postaje vrlo realna. Usvajanje Prostornog plana Crne Gore u pravno spornoj, izmijenjenoj verziji, odmah nakon potpisivanja sporazuma sa UAE, jasno pokazuje da se planovi ne rade za prostor i gra\u0111ane, ve\u0107 za investitore. U dokumentu su \u010dak i ekolo\u0161ki najosjetljivija podru\u010dja dobila \u2018prostore za gradnju\u2019, \u0161to je direktna potvrda da je plan izra\u0111en prema unaprijed zacrtanim interesima, a ne prema javnom interesu\u201c.<\/p>\n

Paralelno sa tim, isti\u010de jo\u0161 Lika, \u201cvidimo da Eagle Hills<\/em>, odnosno sam investitor, intenzivno radi na popravljanju svog ugleda u Ulcinju i \u0161iroj Crnoj Gori\u201c.<\/p>\n

Kompanija Eagle Hills je posljednjih mjeseci pove\u0107ala broj donacija i sponzorstva \u0161irom Crne Gore, naro\u010dito u zajednicama u kojima Alabar iskazuje interes za budu\u0107e projekte. Tako se me\u0111u konkretnim primjerima mogu na\u0107i donacija od 215 hiljada eura vatrogasnim jedinicama u Podgorici, Ulcinju, Kola\u0161inu i \u017dabljaku, kao i NVO \u201eGorani\u201c, zatim sredstva za ozelenjavanje \u0161kolskih dvori\u0161ta u Podgorici, ure\u0111enje \u0161kolskog dvori\u0161ta u Ulcinju i sponzorstvo \u017denskom rukometnom klubu (\u017dRK) Budu\u0107nost.<\/p>\n

,,Donacije koje dijele jesu za Eagle Hills<\/em> simboli\u010dne, gotovo bezna\u010dajne, ali za institucije i organizacije u Crnoj Gori koje ih primaju predstavljaju va\u017ean doprinos. Upravo tu se vidi slabost na\u0161ih institucija: da sistemski ne ula\u017eu u svoje ustanove, pa prebace teret razvoja na privatni kapital. To stvara neravnote\u017eu i otvara put investitorima da se predstavljaju kao spasioci, iako su njihove donacije mali ulog u odnosu na vrijednost prostora koji tra\u017ee zauzvrat\u201c, napominje Lika.<\/p>\n

Tako se utisak dijela javnog mnjenja mijenja. ,,Gra\u0111ani \u017eele razvoj, i naravno da ga \u017eele, jer su decenijama uskra\u0107eni. I po\u010dinju da vjeruju da im ovakav investitor to mo\u017ee donijeti. Vjerujem i ja da mo\u017ee, ali samo pod jednim uslovom: da smjer postavljamo mi, a ne oni. Da razvoj bude vo\u0111en na\u0161im zakonima, na\u0161im planovima, na\u0161im stru\u010dnim standardima i potrebama lokalne zajednice. Ne obrnuto. Ulcinj, ali i svaki drugi vrijedan prostor u Crnoj Gori, ne smije postati poligon za arhitektonske eksperimente, niti teren za betonizaciju pod izgovorom \u2018razvoja\u2019. Vidjeli smo u Beogradu kako izgleda kada se javni interes potisne, kada prostor postane kulisa za velike komercijalne ambicije i kada se identitet grada bri\u0161e u korist profita. To je put bez povratka. Ako se bude gradilo, mora se graditi u skladu s prirodom, a ne protiv nje. Prostor nije prazna tabla za brisanje i crtanje, to je \u017eivi pejza\u017e sa identitetom i memorijom. Na\u0161a je du\u017enost da ga \u010duvamo i razvijamo promi\u0161ljeno, a ne da ga predamo na oblikovanje interesima koji ne razumiju njegovu vrijednost. To dugujemo i prostoru i generacijama koje dolaze\u201c.<\/p>\n

Mediji kao nova linija uticaja<\/strong><\/p>\n

Posebno osjetljiva dimenzija Alabarovog djelovanja u Crnoj Gori odnosi se na medije. U posljednje vrijeme, od kako su ideje o njegovim projektima u Crnoj Gori, po\u010dele da trpe kritike, Alabar i njegove kompanije redovno se sponzori\u0161u i ogla\u0161avaju u crnogorskim medijima, sa jasnom strategijom \u201cmekog\u201d pritiska. O\u010dito je da se ne radi samo o PR-u, ve\u0107 o obliku informacionog uticaja koji mo\u017ee uticati na ure\u0111iva\u010dku politiku medija, uti\u0161ati kritiku i stvoriti od neprijateljskog, pozitivno okru\u017eenje za investitora.<\/p>\n

Biv\u0161i generalni direktor Direktorata za medije i dugogodi\u0161nji novinar Nedjeljko Rudovi\u0107<\/strong> za ResPublicu<\/em>ocjenjuje da je ovakvo postupanje Alabara o\u010dekivan potez. ,,Kada investicije nemaju podr\u0161ku javnog mnjenja, ide se na to da se kupovinom marketin\u0161kog prostora obezbijedi povoljniji narativ. To je globalno poznata praksa. Alabar i njegovi menad\u017eeri o\u010dito misle da \u0107e velikim ulaganjem u kupovinu marketin\u0161kog prostora \u2018kupiti\u2019 i podr\u0161ku tih medija\u201c, ka\u017ee Rudovi\u0107.<\/p>\n

Takav pristup, upozorava on, nosi poseban rizik na malom tr\u017ei\u0161tu poput crnogorskog. Ogla\u0161iva\u010di \u010desto o\u010dekuju da kriti\u010dki sadr\u017eaji nestanu, a u suprotnom povla\u010de reklame. \u201eTu se testira integritet uredni\u0161tava\u201c, ka\u017ee Rudovi\u0107, isti\u010du\u0107i jo\u0161 i da klju\u010dnu ulogu moraju imati javni servisi, posebno Radio i televizija Crne Gore (RTCG), koji, kako navodi Rudovi\u0107, zasad nije pokazao dovoljno interesa za dubinske analize ovakvih aran\u017emana. ,,O\u010digledno je da Alabar vodi ofanzive na vi\u0161e frontova. Sve to zna\u010di da je ogromna korist, prije svega za njega, u igri i da je on veoma motivisan i da je ostvari. Nezavisni i slobodni mediji postoje upravo za to da dubinskim istra\u017eivanjima svima nama pomognu da razumijemo da li od njegove koristi i dru\u0161tvo mo\u017ee profitirati. Ili naprotiv, da li Crna Gora mo\u017ee imati vi\u0161e \u0161tete\u201c.<\/p>\n

Ako uporedimo sa iskustvom \u201cBeograda na vodi\u201c, upozorava Rudovi\u0107, \u201conda je jasno da dr\u017eava nema ni pribli\u017eno onoliko koristi koliko je imao investitor\u201c.<\/p>\n

Investitor ili ogledalo sistema<\/strong><\/p>\n

Klju\u010dni problem nije u tome \u0161to Mohamed Alabar \u017eeli da investira u Crnu Goru, ve\u0107 u tome kako dr\u017eava Crna Gora upravlja sopstvenim prostorom i pravilima.<\/p>\n

Grgi\u0107 nagla\u0161ava da trenutno ne postoji realan rizik politi\u010dke zavisnosti od UAE, ali da rizik nastaje onog trenutka kada se pravni sistem dr\u017eave savija u korist pojedina\u010dnih aran\u017emana.<\/p>\n

,,Nijesam pristalica da se bilo koji investitor stigmatizuje, niti da se zemlja porijekla unaprijed ozna\u010dava kao problem. Mi nijesmo nikakva \u017ertva, niti nas je iko na bilo \u0161ta prisilio. Dakle, ovi projekti proisti\u010du iz motivacija i politi\u010dkih odluka na\u0161ih elita, a ne iz nekog spoljnog pritiska ili geopoliti\u010dke ambicije UAE\u201c, smatra Grgi\u0107.<\/p>\n

On navodi da u ovom trenutku ne postoji realan rizik politi\u010dke zavisnosti od UAE. ,,Ve\u0107ina najavljenih aran\u017emana je jo\u0161 na papiru, a njihova stvarna realizacija, dinamika i sadr\u017eaj ostaju neizvjesni. Problem nastaje kada se sa na\u0161e strane insistira na aran\u017emanima koji zaobilaze standardna pravila, posebno tenderske procedure i principe transparentnog upravljanja javnim resursima. Izbjegavanje konkurentnih postupaka kroz bilateralne sporazume predstavlja interes pojedinih doma\u0107ih krugova, prije svega Vlade Crne Gore kao inicijatora takvih procesa, a ne UAE\u201c.<\/p>\n

Pri\u010da o Alabaru nije samo pri\u010da o jednom investitoru. Ona pokazuje i da li \u0107e Crna Gora razvoj graditi na pravilima, transparentnosti i javnom interesu, ili \u0107e prostor, institucije i medijski narativ prepustiti kapitalu koji tra\u017ei poseban tretman. Ono kako se ova pri\u010da zavr\u0161i pokaza\u0107e kakva dr\u017eava Crna Gora \u017eeli da bude.<\/p>\n

Tekst je deo inicijative \u201ePri\u010de iz regiona\u201c koju sprovode Res Publica i Institute for Communication Studies iz Severne Makedonije, u saradnji sa partnerima iz Crne Gore (PCNEN), Kosova (Sbunker), Srbije (Autonomija), Albanije (Euronews) i Bosne i Hercegovine (Analiziraj.ba), u okviru projekta \u201eTRACE\u201c, uz podr\u0161ku British Embassy Skopje.<\/p>","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Hyrja e investitor\u00ebve nga Emiratet e Bashkuara Arabe n\u00eb Mal t\u00eb Zi, e udh\u00ebhequr nga Mohammed Alabar, ngre \u00e7\u00ebshtje t\u00eb transparenc\u00ebs, mbrojtjes s\u00eb hap\u00ebsir\u00ebs dhe p\u00ebrputhshm\u00ebris\u00eb s\u00eb shtetit t\u00eb Malit t\u00eb Zi me standardet evropiane. Nga Plazhi i Madh dhe Liqeni i Shasit, te marr\u00ebveshjet kontroverse me Emiratet e Bashkuara Arabe, te sponsorizimet dhe ndikimi […]<\/p>","protected":false},"author":672,"featured_media":14460,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[13],"tags":[988,1006,2777,1095,1838],"ppma_author":[2776],"class_list":["post-14458","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-analize","tag-ballkani-perendimor","tag-ekonomi","tag-emiratet-e-bashkuara-arabe","tag-histori-nga-rajoni","tag-mali-i-zi"],"authors":[{"term_id":2776,"user_id":672,"is_guest":0,"slug":"andrea-perisiq","display_name":"Andrea Perishi\u00e7","avatar_url":{"url":"https:\/\/sbunker.org\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/andreaperisic-400x400-1.jpg","url2x":"https:\/\/sbunker.org\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/andreaperisic-400x400-1.jpg"},"user_url":"","last_name":"Perishi\u00e7","first_name":"Andrea","description":"Andrea Peri\u0161i\u0107 \u00ebsht\u00eb gazetare n\u00eb Center for Investigative Journalism of Montenegro (CIN-CG). Ajo \u00ebsht\u00eb fituese e \u00c7mimit t\u00eb BE-s\u00eb p\u00ebr Gazetari Hulumtuese p\u00ebr Ballkanin Per\u00ebndimor dhe Turqin\u00eb p\u00ebr vitin 2024, si dhe e \u00e7mimit \u201cMedia For All\u201d p\u00ebr Gazetaren e Re t\u00eb Vitit 2022.\r\n\r\nAndrea \u00ebsht\u00eb gjithashtu an\u00ebtare aktive e Sindikat\u00ebs s\u00eb Mediave t\u00eb Malit t\u00eb Zi, ku angazhohet n\u00eb kuad\u00ebr t\u00eb Seksionit p\u00ebr t\u00eb Rinjt\u00eb dhe Freelancer-at, si dhe shkruan p\u00ebr revist\u00ebn sindikale mladi.dvijesindikalne.me. Ajo kontribuon edhe p\u00ebr ROZA \u2013 Portal p\u00ebr Politika Feministe dhe t\u00eb Majta, BIRN dhe media t\u00eb tjera online.\r\n\r\nGjat\u00eb karrier\u00ebs s\u00eb saj, Andrea ka marr\u00eb pjes\u00eb n\u00eb shum\u00eb seminare dhe trajnime t\u00eb fokusuara n\u00eb rolin e mediave n\u00eb luftimin e korrupsionit dhe p\u00ebrmir\u00ebsimin e mjedisit mediatik."}],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/sbunker.org\/sr\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/14458","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/sbunker.org\/sr\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/sbunker.org\/sr\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/sbunker.org\/sr\/wp-json\/wp\/v2\/users\/672"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/sbunker.org\/sr\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=14458"}],"version-history":[{"count":3,"href":"https:\/\/sbunker.org\/sr\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/14458\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":14463,"href":"https:\/\/sbunker.org\/sr\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/14458\/revisions\/14463"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/sbunker.org\/sr\/wp-json\/wp\/v2\/media\/14460"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/sbunker.org\/sr\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=14458"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/sbunker.org\/sr\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=14458"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/sbunker.org\/sr\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=14458"},{"taxonomy":"author","embeddable":true,"href":"https:\/\/sbunker.org\/sr\/wp-json\/wp\/v2\/ppma_author?post=14458"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}